Naziv proizvoda: Bagrem sadnica
Šifra: 510005
Raspoloživost: Na zalihi
1.62€
Bez poreza: 1.30€

Količina

Pošalji upit

Bagrem je drvo porijeklom iz Sjeverne Amerike a u Europu ga je u 17. stoljeću donio vrtlar na francuskom dvoru Jean Robin. U njegovu čast bagrem je kasnije dobio naziv Robinia.

Bagrem nije potrebno posebno opisivati – drvo visoko do 25 m. Promjera do 90 cm. Listovi su neparno perasti, a cvjetovi bijeli u grozdovim cvate u svibnju nakon listanja. Drvo je trajno i tvrdo.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske na privatnim površinama je osobito raširen.

Pripada porodici lepirnjača (Leguminosae) koje u tlu žive u simbiozi s bakterijama koje mogu koristiti dušik iz zraka i daju ga kao hranu biljci, a biljka im zauzvrat daje šećere tj. ugljikohidrate iz soka. Na korijenju možemo pronaći male kvržice-u tim kvržicama žive bakterije koje hrane biljku. Za taj proces vezivanja atmosferskog dušika potreban je kisik i energija. Bagrem je invazivna i agresivna vrsta velike vitalnosti pa ipak ne raste na svim terenima. Da bi dobro uspijevao bagrem traži pjeskovito do ilovasto tlo i ocjedit teren jer ne podnosi povečanu vlažnost i teška glinovita tla kao i mjesta na kojima se zadržava voda. Osim tla treba imati na umu da je bagrem heliofilna vrsta koja voli puno svjetla, tako da ga ne valja saditi u zasjeni.

Pošumljavanje: Ako želimo posaditi bagrem na novoj površini onda prije svega trebamo pripremiti tlo oranjem i tanjuranjem u jesen. To je opravdana investicija jer će na takvom tlu stabla puno bolje rasti. Bagremovu sastojinu podižemo sadnjom sadnica a rijeđe sjetvom sjemena. Sadnice se sade u jesen, a sjeme se sije u svibnju. Sadnice sadimo u redove. Dovoljno je da razmak između redova bude 1,5-2 m a razmak između sadnica u redu 1-1,5m. Stabalca zbog bujnog rasta brzo stvore potpun sklop. Nakon druge godine posađene sadnice bi trebale biti visine oko 2 m. Prve godine nakon sadnje potrebno im je pomoći okopavanjem trave i korova oko sadnica. Ako sadnice bagrema ne bi dobro napredovale u prvim godinama treba ih posjeći do zemlje jer će iz žilja krenuti nove mladice koje će imati dobar prirast.

Proreda: Proredom nastojimo najbolja stabla osloboditi konkurencije kako bi postigla što veću masu i prirast. Prvo bi trebalo posjeći sva oštećena, rašljava i općenito stabla slabe kvalitete za koja smatramo da neće dati kvalitetnu drvnu masu i dovoljan prirast. Kod odabira stabala za sječu treba paziti na prostorni raspored. Idealno bi bilo da se krošnje lagano dodiruju i stvaraju zasjenu tla. Nakon sječe, krošnje se uvijek malo rašire. Pri tome treba paziti da se ne posječe previše jer bi to dovelo do degradacije. U donjoj tablici prikazani su podaci o broju stabala drvnoj masi i prirastu po hektaru u ovisnosti o starosti i bonitetu. Bonitet je proizvodni potencijal staništa (tla). Prvi je najbolji a treći najlošiji.

Obnova: Bagremova šuma se ne obnavlja iz sjemena koje padne na tlo već iz žilja korjenovog sustava.  Kako bi obnova sastojine bila uspješna,  potrebno je prvo posjeći sva stabla na čitavoj površini. Nakon toga žilje oko panja treba presjeći sjekirom ili motornom pilom a panjeve premazati herbicidom (npr. Ouragan) ili još bolje iščupati iz zemlje. Panjevi se premazuju tako da se kistom premaže bjelika i to u šestom mjesecu kako bi suzbili tjeranje mladica iz panja. Iz svake žile koju odvojimo od panja potjerat će mnoštvo mladica. Mladice koje potjeraju iz panja trebamo posjeći jer inače stvaramo panjaču u kojoj su stabla manjih visina i slabije kakvoće, a drvna masa po hektaru je manja.


Napišite recenziju

Za pisanje recenzija morate seprijaviti ili registrirati.
Brandovi koje zastupamo