ZAŠTO SE BAVITI PČELARSTVOM ????

Zašto se BAVITI pčelarstvom?

motivi za ulazak u svijet pčelarstva i bavljenje pčelama mogu biti različiti. Bilo da ste ponukani ekološkom osviještenosti i brigom za prirodu ili želite imati zanimljivi hobi u vidu bavljenja pčelama, bilo da si tražite dodatan izvor prihoda ili možda čak imate namjere profesionalno se baviti pčelama sa svrhom ostvarivanja stalnog dohotka. Svi ovi razlozi predstavljaju opravdan razlog za nabavku pčelinjih društava i pčelarske opreme.

Bez obzira koji je Vaš motiv za bavljenje pčelarstvom, svatko bi si trebao postaviti nekoliko pitanja i na njih unaprijed znati odgovore.

1.      Koji su osnovni uvjeti za držanje pčela i mogu li se ja uopće baviti pčelarstvom?

Pčelarstvo, kao i sve ostale djelatnosti podrazumijeva osnovne uvjete kojih se moramo pridržavati ukoliko se mislimo baviti pčelarstvom. Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše objavljenom u Narodnim novinama uređeni su navedeni uvjeti. 

Nadalje, potrebno je osigurati pašne uvjete. To znači da mjesto na koje namjeravate postaviti pčelinjak treba biti u području čija je vegetacija većinski ili barem djelomično sačinjena od medonosnog bilja. Medonosno bilje u Republici hrvatskoj razlikuje se od geografskog područja u kojem se pčelinjak nalazi ali neke najčešće pčelinje paše kod nas su: bagrem, kesten, uljana repica, amorfa, lipa, suncokret, bršljan, zlatošipka u kontinentalnoj Hrvatskoj te kadulja, vrijesak, drača, rašeljka, medun u primorskoj Hrvatskoj. Naravno, uz ove biljke postoji veliki broj drugih medonosnih biljki i proljetnog cvijeća koje su pčelama interesantne za prikupljanje nektara.

2.      Da li je pčelarstvo komplicirano?

Pčelarstvo nije komplicirano. Rad sa pčelama iziskuje određena znanja i iskustva ali se uz modernu tehnologiju i pristup društvenim mrežama puno lakše se dolazi do potrebnih informacija. Osim toga o pčelama, pčelarenju i medonosnim biljkama postoji veliki broj stručne literature i naša preporuka je što više se educirati iz stručne literature.

Diljem Hrvatske registrirane su brojne specijalizirane pčelarske Udruge koje organiziraju stručne sastanke, edukacije i predavanja renomiranih stručnjaka pa bi trebali razmotriti i opciju učlanjivanja u Vama najbližu pčelarsku udrugu a udruge organiziraju i specijalizirane sajmove pčelarstva na kojima uvijek budu i predavanja. Najpoznatiji pčelarski sajmovi u Hrvatskoj organiziraju se u Gudovcu kod Bjelovara (veljača), Pazin u Istri (Veljača), Vinkovci (ožujak) i Split u Dalmaciji (studeni).

Osnovni uvjeti kod držanja pčela je osigurati im mir tijekom zime, tretman protiv varoe te nozemoze i osigurati im dovoljne zalihe hrane. Za tretman protiv varoe možemo preporučiti trakice Ekopola ili tekućinu Bisnar koji su se pokazali vrlo učinkovitim sredstvima za suzbijanje varoe a izrađene su od priordnih sastojaka i mogu se koristiti tijekom cijele godine kada su temperature zraka preko 15 stupnjeva Celzijusevih.

Trakice Ekopola pokazale su se i kao izvrsno sredstvo za očuvanje voska i izgrađene satne osnove od voskovog moljca.

3.      Koje troškove mogu očekivati tj. koja mi je oprema potrebna za početak?

Troškovi bavljenja pčelarstvom mogu biti dosta visoki ukoliko se pčelarstvom planirate baviti profesionalno tj. imati nekoliko stotina pčelinjih zajednica, no ovdje ćemo se pozabaviti samo osnovnom opremom ukoliko se pčelarstvom planirate baviti iz hobija koje naravno uvijek može izrasti u ozbiljniju djelatnost.

Ukoliko ste početnik, naša preporuka je ne kretati u pčelarstvo s više od 5 pčelinjih zajednica. Poanta je da se s tih 5 pčelinjih zajednica naučite raditi te s njima iskusite barem dvije pčelarske sezone. Nakon toga možete bolje procijeniti dali je taj posao za Vas ili nije.

U osnovnu opremu koja Vam je potrebna spada pčelinja košnica. Kod košnica postoji puno različitih tipova od kojih svaka ima svoje prednosti i nedostatke, a mi Vam preporučamo LR košnicu budući da je u Hrvatskoj ovaj tip košnica najzastupljeniji. To znači da je sva popratna oprema koja je potrebna za rad i vrcanje meda dostupnija budući da je prilagođena standardima, normama i veličini LR košnice koju koristi većina pčelara u Hrvatskoj.

Nadalje, potrebna Vam je zaštitna oprema i to pčelarska zaštitna bluza i pčelarske rukavice. Tijekom rada s pčelama primijetiti ćete da je nemoguće procijeniti agresivnost pčela. Ona ovisi o mnogim faktorima tako da će iste pčele prema Vama ponekada biti mirne a ponekada će biti izrazito agresivne. Iz tog razloga neophodna je za rad sa pčelama. Pčelarska zaštitna odjeća normirana je definirana EU Uredbom 2016/425 o zaštitnoj opremi i svrstana je u srednju kategoriju za život opasnih rizika. Dimilica za pčele pribor je koji ćete koristiti prilikom svakog rada sa pčelama budući da dim omamljuje pčele i umanjuje njihovu agresivnost. Kao goriva tvar mogu poslužiti suhe gljive „gube“ ili proizvod pod nazivom štapići za dimilicu koje možete nabaviti u Apis marketu.

Pčelarsko dlijeto ili pčelarski nož te metlica za pčele također spadaju u osnovnu opremu za rad s pčelama. Pčelarsko dlijeto potrebno je za odvajanje nastavaka i okvira u košnici budući da ih pčele lijepe propolisom i teško ih je odvajati a metlica za pčele potrebna je za skidanje pčela sa izvađenih okvira.

Ovo bi bila osnovna oprema za rad s pčelama i s njom je moguće započeti. Kasnije, ukoliko budete vrcali med ili skupljali pelud, biti će Vam potrebna vilica za otklapanje meda, vrcaljka, filter za med, posuda za med i skupljač peluda ali o tome drugom prilikom...

4.      Koje pčelinje proizvode mogu proizvoditi?

Pčelinji proizvodi su vosak, matična mliječ, pčelinji otrov, propolis, med i pelud.

Pčelinji otrov, vosak i matična mliječ jesu proizvodi od pčela budući da ih one same proizvode svojim žlijezdama dok sirovine za proizvodnju propolisa, meda i peluda pčele skupljaju u prirodi tj. pčele ih dorađuju svojim enzimima.

Najveći dio pčelara od pčela uzima vosak, med, propolis i pelud koji su ujedno i najčešći pčelinji proizvodi te najlakši za uzeti.

Sakupljanje matične mliječi i pčelinjeg otrova nešto su kompliciraniji procesi i za njih je potrebno iskustvo i edukacija uz prisustvo mentora.

Osim pčelinjih proizvoda veliki broj pčelara ostvaruje prihode prodajom rojeva pčela i prodajom pčelinjih matica.

5.      Mogu li od pčelarstva zaraditi?

Pčelarstvo kao izvor prihoda vrlo je nezahvalno komentirati jer ovisi o brojnim čimbenicima. Budući da se radi o proizvodnji „pod vedrim nebom“ prinosi, a time i zarada ovise o klimatološko vegetativnim uvjetima koji variraju od sezone do sezone. Nadalje, prinosi ovise i o tipu pčelarenja tj. koristite li tzv. stacionarni tip pčelarenja ili seleći tip pčelarenja. U stacionarnom pčelarenju koje je ujedno i najzastupljeniji tip pčelarenja u Hrvatskoj ciljani prinos meda po košnici u srednje dobroj godini kreće se od 20 do 30 kilograma izvrcanog meda po košnici.  Naravno, pod uvjetom da je košnica u „radnoj formi“ tj. da se radi o proizvodnoj košnici sa dovoljnim brojem pčela skupljačica što postižemo brigom o pčelinjoj zajednici pravodobnim tretmanima protiv varoe i nozemoze, osiguravanjem dovoljnih zaliha hrane, kao i proširivanjem legla i košnice dodavanjem novog voska tj. satne osnove.

Osim meda pčelari dodatno zarađuju prodajući propolis kapi i pelud a profesionalni pčelari i matičnu mliječ kao izrazito vrijedan suplement ljudskoj prehrani te pčelinji otrov koji je vrlo skupa supstanca u kozmetičkoj industriji.

Naš zaključak je da se od pčelarstva može zaraditi te da je ono vrlo dobar dodatak standardnom kućnom dohotku a ukoliko se planirate profesionalno baviti pčelarstvom nužno je barem nekoliko godina provesti u edukaciji kako bi na tržište mogli plasirati sve proizvode koji se od pčela mogu dobiti.

6.     Koje uvjete za prodaju proizvoda moram zadovoljiti?

U većini slučajeva pčelari proizvedu višak proizvoda koje bi htjeli staviti na tržište.  Dio pčelinjih proizvoda regulira zakon o hrani, točnije Pravilnik o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda (NN20/2000) te Pravilnik o kakvoći uniflornog meda (NN 122/2009).

Potrebno je dati uzorke u ovlašeni laboratorij, izraditi ispravnu po mogućnosti vizualno upadljivu etiketu i naravno naučiti bar osnovno o proizvodu koji stavljate na tržište. Ovisno o vašim ambicijama (i količinama pčelinjih proizvoda koje možete ponuditi) morati ćete nekako i registrirati svoju djelatnost (OPG, OBRT, TVRTKA...). Tu se javljaju specifična pitanja pa bi najbolje bilo da kontaktirate savjetodavnu službu (https://www.savjetodavna.hr/pcelarstvo/) ili Hrvatski pčelarski savez (http://www.pcela.hr/) koji će znati odgovore na takvu vrstu pitanja.

Dobre rezultate ćete ostvariti ako poradite na prezentabilnosti, tržišnoj (ekonomskoj ) pismenosti i permanentnoj edukaciji o pčelarstvu jer su danas kupci informiraniji i tržište je izbirljivije pa i mi moramo biti dostojan igrač u tom natjecanju.

Medno!