Prihrana Pcela | Najcesce Pogreske| Pcelarstvo

Najčešće pogreške u ljetnoj prihrani pčela i kako ih izbjeći?

Najčešće pogreške u ljetnoj prihrani pčela: kako osigurati zdravlje i produktivnost košnica

 

Ljeto je ključno razdoblje za pčelare jer tada pčele pripremaju svoje zimovanje a pčelar sa svojim pristupom u ovom razdoblju može u velikoj mjeri utjecati na uspješno ili neuspješno prezimljavanje pčelinjeg društa te prinose u proljeće. U ovom vitalnom razdoblju, pravilna prihrana pčela igra ključnu ulogu u osiguravanju njihove produktivnosti i zdravlja. Međutim, često se događa da pčelari nepravilno provode ljetnu prihranu, što može dovesti do ozbiljnih problema u košnicama. U ovom blogu, istražit ćemo najčešće pogreške u ljetnoj prihrani pčela i kako ih izbjeći kako bismo očuvali jake i zdrave pčelinje zajednice koje će uspješno dočekati proljeće.

 

Neprikladni Lokalitet

Lokacija košnica igra ključnu ulogu u pristupu pašnim resursima. Ako su košnice smještene u neprikladnom okruženju, pčele mogu imati otežan pristup hrani. Pčelar bi trebao pažljivo odabrati lokaciju košnica kako bi pčele mogle lako prikupljati nektar i pelud. Nepovoljan lokalitet pčelinjaka utječe na potrebu za znatno većim angažmanom pčelara te znatno većim troškovima dohrane.

 

Nedovoljno Pašnih Resursa

Jedna od najčešćih situacija je nedovoljna paša za pčele. U ljetnim mjesecima, kad je vegetacija još uvijek bogata cvjetovima, može se činiti da nema potrebe za prihranom. Međutim, klimatske promjene i intenzivno korištenje poljoprivrednih kemikalija mogu smanjiti dostupnost prirodnih resursa za pčele. Stoga je važno, koliko je to moguće, osigurati obilje raznolikih mednih pašnih resursa u blizini košnica kako bismo osigurali dovoljan pristup nektaru i peludu.

 

Nepravilna Količina Prihrane

Neki pčelari mogu pogrešno procijeniti potrebe svojih košnica i nepravilno dozirati prihranu. Previše prihrane može dovesti do prenatrpanih košnica i smanjenja produktivnosti, dok premalo prihrane može oslabiti pčelinje zajednice. Potrebno je pažljivo pratiti stanje košnica i prilagoditi količinu prihrane prema njihovim potrebama. U praksi je uvriježeno mišljenje da je za uspješno prezimljavanje društva dovoljno osigurati minimalno 14 kilograma meda po društvu. Naravno, ovo uveliko ovisi o vremenskim uvjetima tijekom zime. Ukoliko su zime blage, kao što je slučaj prethodnih godina, matice puno ranije kreću sa polaganjem legla što utječe na znatniju potrošnju zaliha hrane ranije nego u hladnijim zimama. Upravo zbog toga pčelar u ljetnom razdoblju utvrđuje količinu zalihe hrane u košnici i dali je zaliha dostatna za uspješno prezimljavanje.

 

Nedostatak Vode

U ljetnim mjesecima, pčele troše više vode kako bi održavale temperaturu u košnicama i razrijedile med. Nedostatak vode može ozbiljno utjecati na njihovu produktivnost i preživljavanje. Pčelar bi trebao osigurati da u blizini košnica ima dovoljno izvora vode kako bi pčele mogle lako pristupiti svježoj vodi. Preporuka je uspostavaljnje higijenskih pojilica u blizini društava. U vodu obično stavljamo pripravke na bazi joda kako bi prevenirali pojavu Nozemoze. Najbolji način je doziranje Lugolove otopine u vodu u omjeru do 1%.

 

Nepravilno Hranjenje

Prihranu pčela za stvaranje zimske zalihe treba pravilno pripremiti kako bi osigurali da pčele dobivaju sve potrebne hranjive tvari. Na tržištu postoje gotovi sirupi za pčele a pčelar ih može i sam napraviti uz preporuku omjera šećer:voda (3:2). Pogrešno pripremljena ili zastarjela hrana može dovesti do bolesti i infekcija. Pčelari bi trebali koristiti kvalitetnu prirodnu prihranu i slijediti upute proizvođača kako bi osigurali pravilnu prehranu pčela. Najbolji i najpraktičniji način prihrane društava je dodavanjem praznog nastavka na košnice nastavljače. U prazan nastavak dodaju se ram hranilice koje se pune invertnim sirupom. U pravilu se u prazan nastavak dodaje 4 ram hranilice koje osiguravaju cca 10 kilograma sirupa. Nije bitno dali je nastavak Farrar ili Lr te dali su hranilice dimenzija Farrar ili Lr, pčele će do sirupa doći bez problema. Na ovaj način sprečavamo mogućnost „zacurivanja“ sirupa što može izazvati grabež a također izbjegavamo i svakodnevnu dohranu što iscrpljuje i pčele i pčelara. Praksa je pokazala da društvo u radnoj snazi 10 kilograma sirupa pohrani kroz razdoblje od 24 sata. Dodatke za prihranu pčela možete pronači u našem web shopu u kategoriji Pčelarska oprema

Pri dodavanju hrane poželjno je u jednu ram hranilicu napraviti pripravak sa 5% dodatkom Lugolove otopine što je dovoljno za prevenciju Nozemoze ukoliko se podrazumjeva da je pčelinje društvo u radnoj snazi.

 

Nepravilno Vrijeme Prihrane

Tajming je ključan u ljetnoj prihrani pčela. Prihranu treba davati u pravo vrijeme kako bi pčele imale dovoljno resursa tijekom sušnih razdoblja. Prerana ili prekasna prihrana može utjecati na snagu pčelinje zajednice ali ustaljena praksa je dohrana pčela kroz Kolovoz najkasnije do 15 rujna. Također, pčelar treba voditi računa o vremenskim uvjetima i temperaturama prilikom prihrane kako bi se izbjegle nepotrebne komplikacije. Često se događa da pčelari prekasno započinju ljetnu prihranu, čekajući da pčele same pronađu dovoljno hrane na paši. Međutim, ako pčele nemaju dovoljno resursa za prikupljanje hrane, mogu oslabiti prije nego što počnete s prihranom. Započinjanje prihrane na vrijeme pomaže održati snagu pčelinjih zajednica i potiče njihovu produktivnost kako bi snažne zajedice dočekale period zimovanja.

Ukoliko govorimo o vremenskom razdoblju unutar dana, najbolje je prihranu dodavati u večernjim satima kada je izletnica manje i kada je rizik grabeži najmanja.

 

Ignoriranje Zdravlja Košnica

Zdravlje košnica treba biti na prvom mjestu tijekom ljetne prihrane. Ignoriranje znakova bolesti ili prisutnosti nametnika varoe može dovesti do ozbiljnih problema u pčelinjim zajednicama. Redovito provjeravanje stanja košnica, pregledi i primjena preventivnih mjera zaštite ključni su u očuvanju zdravlja pčela.

 

Nepravilna Distribucija Prihrane

Na kraju dohrane pčelar bi trebao utvrditi raspored hrane u košnici. Idealan raspored nakon prihrane a prije uzimljavanja bio bi takav da su pčele od zaliha meda napravile mednu kapu koja okružuje leglo.

Idealan položaj legla i hrane prije zime je takav da medna kapa zauzima gornji nastavak dok leglo zauzima doljni dio nastavka sa laganim prelaskom legla u gornji nastavak. Na ovaj način prelazak pčela tijekom zimovanja u gornji nastavak gdje je med biti će puno lakši za pčele.

 

Nedovoljna Zaštita od Pčelinjih Neprijatelja

U ljeto je na pčelinjaku potrebno osigurati zaštitu protiv osa i stršljenova u vidu zamki za ose i stršljenove, potrebno je osigurati ulaske u košnice postavljanjem zatvarača leta kojima se sprečava ulazak miševa u košnice te u samom razdoblju prihrane postavljanje tunela protiv grabeži na leta košnica kako bi se u slučaju grabeži osigurala lakša obrana napadnutom društvu.

 

Zaključak

Ljetna prihrana pčela igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i produktivnosti košnica. Pravilna pažnja na pašne resurse, pravilna količina prihrane, odgovarajući tajming i briga o zdravlju pčela ključni su za uspješno zimovanje pčelinjih društava. Pčelari bi trebali redovito pratiti stanje košnica, educirati se o najboljim praksama prihrane i zaštite od bolesti i štetnika te osigurati da njihove pčele imaju pristup dovoljnoj i raznovrsnoj hrani kako bi uspješno preživjele i proizvele kvalitetan med.

Ukratko, za uspješno prezimljavanje pčelinje zajednice najbitnije su 2 stvari, dostatna zaliha hrane te proveden tretman protiv bolesti i nametnika.

Ulaganje truda i pažnje u ljetnu prihranu pčela će donijeti plodove u obliku snažnih, zdravih i produktivnih pčelinjih zajednica koje će u proljeće osigurati stabilan i uspješan unos nektara. Pčelari su ključni čuvari ovih vrijednih insekata i očuvanje njihove dobrobiti igra presudnu ulogu u očuvanju prirodnog ekosustava i poljoprivredne proizvodnje.